ANALIZA
Studentski pokret pred najvećim je političkim ispitom: može li podršku sa protesta pretvoriti u glasove i poslaničke mandate? Nasuprot njemu stoji SNS, sa iskustvom, organizacijom i biračima koje nije jednostavno pridobiti.
Izborna utakmica u Srbiji otvorila je pitanje koje prevazilazi uobičajeno nadmetanje vlasti i opozicije: mogu li ljudi okupljeni oko studentskog pokreta ugroziti političku dominaciju Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke?
Objavljena istraživanja ne daju jedinstven odgovor. Dok ankete Faktor plusa prednost daju opciji oko SNS-a, istraživanja CRTA-e i NSPM-a pokazuju prednost studentske opcije. Različiti periodi anketiranja, metode i ponuđene liste otežavaju direktno poređenje. Zato bi proglašavanje sigurnog pobjednika na osnovu izabrane ankete bilo preuranjeno.
Studentima treba više od punih trgova
Najveći politički potencijal studentske opcije jeste mogućnost da okupi građane koji žele promjene, ali se nisu prepoznali u dosadašnjoj opozicionoj ponudi.
Ipak, protestna energija sama po sebi ne donosi parlamentarnu većinu. Studentska opcija mora pokazati da podršku može pretvoriti u glasove širom zemlje, uključujući manje sredine, i pridobiti ljude kojima promjena vlasti nije dovoljna bez odgovora šta dolazi poslije nje.
Njihov izazov zato nije samo kritika SNS-a. To je i izgradnja povjerenja da mogu preuzeti odgovornost za institucije, ekonomiju i svakodnevni život građana.
SNS ne može računati samo na slabosti protivnika
Za naprednjake je ključno pitanje koliko mogu mobilisati vlastite birače i zadržati povjerenje ljudi koji od vlasti očekuju sigurnost i predvidljivost.
Potcjenjivanje studentskog pokreta bilo bi politički rizično. Ako nezadovoljstvo privuče i građane koji ranije nisu glasali ili nisu podržavali opoziciju, SNS se suočava sa znatno zahtjevnijom utakmicom.
Ali ni nezadovoljstvo vlašću ne znači automatski podršku studentskoj listi. Između odluke da se želi promjena i odluke kome povjeriti državu postoji prostor u kojem se izbori dobijaju i gube.
Ko može do većine?
U Skupštini Srbije ima 250 poslaničkih mjesta, a za većinu je potrebno 126. Zbog raspodjele mandata i mogućih koalicija, najveći procenat glasova ne znači automatski i mogućnost samostalnog formiranja vlasti.
Procjena ove analize jeste da će presudno biti ko uspije da svoju podršku stvarno izvede na birališta i zatim obezbijedi parlamentarnu većinu. Visoka izlaznost sama po sebi ne garantuje pobjedu nijednoj strani — važno je ko izlazi i kome daje glas.
Studenti imaju priliku da nezadovoljstvo pretvore u političku promjenu. SNS ima priliku da pokaže da njegova podrška može izdržati ozbiljan izazov.
Odgovor na pitanje ko pobjeđuje neće dati ni najpuniji trg ni najglasniji izborni štab, nego prebrojani glasovi i većina koja iz njih proizađe.
Podaci o istraživanjima i parlamentarnoj većini: N1, pregled objavljenih istraživanja. Tekst predstavlja analizu, a ne izvještaj o izbornim rezultatima.
Izvor: Horizont Info — analiza; podaci: N1
Uočili ste grešku ili imate dopunu? Javite redakciji.
